Virus ebole u Zapadnoj Africi: prica se nastavlja
Larry M. Baddour, dr.med., recenzira clanak WHO-ova tima za kontrolu ebole, objavljen u casopisu New England Journal of Medicine 23. rujna 2014., te clanak autora J.J. Farrara i P. Piota, objavljen u casopisu New England Journal of Medicine 23. rujna 2014.
Tijekom prvih devet mjeseci epidemije prijavljeno je vise od 4500 slucajeva ebole u Zapadnoj Africi.
Katastrofalna epidemija ebole u Zapadnoj Africi nastavlja se siriti. WHO je uspio prikupiti klinicke i epidemioloske podatke za prvih 9 mjeseci epidemije unatoc zahtjevnosti tog zadatka.
Epidemija je vjerojatno pocela u prosincu 2013. u Gvineji (New England Journal of Medicine, Journal Watch, Infectious Diseases, 23. rujna 2014). Do 14. rujna 2014. WHO je zaprimio izvjesca o 4507 slucajeva ebole (3075 potvrdjenih i 1432 vjerojatnih), medju kojima je zabiljezeno 2296 smrtnih slucajeva. Za 4010 slucajeva (3343 potvrdjenih i 667 vjerojatnih) bili su dostupni iscrpni podaci iz cetiriju zemalja – Gvineje, Liberije, Nigerije i Sijera Leonea.
Pacijenti u tim slucajevima bili su srednje dobi od 32 godine; 62% pacijenata bilo je staro izmedju 15 i 44 godina. Srednje inkubacijsko razdoblje iznosilo je 11,4 dana. Najcesci znak bolesti bila je povisena tjelesna temperatura (88%). Specificni hemoragijski simptomi prijavljeni su u <1% - 6% slucajeva, ali neobjasnjivo krvarenje prijavljeno je u 20% slucajeva. U 1737 slucaja s definitivnim zabiljezenim klinickim ishodima letalitet je iznosio 71% (95%-tni interval pouzdanosti, 69 – 73).
Na temelju trenutacnih stopa sirenja bolesti u Gvineji, Liberiji i Sijera Leoneu, uz pretpostavku da nece biti promjena u kontrolnim mjerama, autori procjenjuju da ce ukupni broj potvrdjenih i vjerojatnih slucajeva u navedenim zemljama premasiti 20 000 do pocetka studenog 2014.
KOMENTAR
Suprotno od ocekivanog s obzirom na velike razmjere epidemije, nema epidemioloskih, klinickih ni viroloskih znacajki koje bi upucivale na to da je virus uzrocnik zarazniji od virusa odgovornih za prethodne epidemije. Urednici napominju da je tijek ove najgore epidemije dosad posljedica kombinacije cimbenika: lokalnih obicaja, nedostatka povjerenja u vlasti nakon dugogodisnjih oruzanih sukoba, visestrukih propusta u kontroli bolesti te ravnodusnosti medjunarodne zajednice.
Tijekom prvih devet mjeseci epidemije prijavljeno je vise od 4500 slucajeva ebole u Zapadnoj Africi.
Katastrofalna epidemija ebole u Zapadnoj Africi nastavlja se siriti. WHO je uspio prikupiti klinicke i epidemioloske podatke za prvih 9 mjeseci epidemije unatoc zahtjevnosti tog zadatka.
Epidemija je vjerojatno pocela u prosincu 2013. u Gvineji (New England Journal of Medicine, Journal Watch, Infectious Diseases, 23. rujna 2014). Do 14. rujna 2014. WHO je zaprimio izvjesca o 4507 slucajeva ebole (3075 potvrdjenih i 1432 vjerojatnih), medju kojima je zabiljezeno 2296 smrtnih slucajeva. Za 4010 slucajeva (3343 potvrdjenih i 667 vjerojatnih) bili su dostupni iscrpni podaci iz cetiriju zemalja – Gvineje, Liberije, Nigerije i Sijera Leonea.
Pacijenti u tim slucajevima bili su srednje dobi od 32 godine; 62% pacijenata bilo je staro izmedju 15 i 44 godina. Srednje inkubacijsko razdoblje iznosilo je 11,4 dana. Najcesci znak bolesti bila je povisena tjelesna temperatura (88%). Specificni hemoragijski simptomi prijavljeni su u <1% - 6% slucajeva, ali neobjasnjivo krvarenje prijavljeno je u 20% slucajeva. U 1737 slucaja s definitivnim zabiljezenim klinickim ishodima letalitet je iznosio 71% (95%-tni interval pouzdanosti, 69 – 73).
Na temelju trenutacnih stopa sirenja bolesti u Gvineji, Liberiji i Sijera Leoneu, uz pretpostavku da nece biti promjena u kontrolnim mjerama, autori procjenjuju da ce ukupni broj potvrdjenih i vjerojatnih slucajeva u navedenim zemljama premasiti 20 000 do pocetka studenog 2014.
KOMENTAR
Suprotno od ocekivanog s obzirom na velike razmjere epidemije, nema epidemioloskih, klinickih ni viroloskih znacajki koje bi upucivale na to da je virus uzrocnik zarazniji od virusa odgovornih za prethodne epidemije. Urednici napominju da je tijek ove najgore epidemije dosad posljedica kombinacije cimbenika: lokalnih obicaja, nedostatka povjerenja u vlasti nakon dugogodisnjih oruzanih sukoba, visestrukih propusta u kontroli bolesti te ravnodusnosti medjunarodne zajednice.