Vaskularna demencija nakon moždanog udara
Odgođena demencija nakon moždanog udara je uobičajena i čini se da odražava uglavnom vaskularnu patologiju.
Kod gotovo jedne desetine pacijenata prethodno nenarušenih kognitivnih sposobnosti razvije se demencija tijekom godinu dana nakon moždanog udara.
Mogući utjecaj vaskularne ozljede i neurodegeneracije na ovo kognitivno propadanje ostaje nejasan.
Stoga su istraživači proveli longitudinalno istraživanje među 355 osoba starije životne dobi (75 godina starosti) koji nisu imali demenciju do 3 mjeseca nakon moždanog udara.
Ispitanici su svake godine bili podvrgnuti neuropsihološkom testiranju.
Istraživači su identificirali pacijente novooboljele od demencije prema standardnim DSM-IV dijagnostičkim kriterijima.
Istraživači su izveli obdukcije na 50 od 176 ispitanika koji su preminuli.
Tijekom vremena, 142 pacijenata (40%) odustalo je od neuropsihološkog praćenja, ali njihove karakteristike na početku istraživanja bile su slične onima u pacijenata koji su nastavili sudjelovati u istraživanju.
Tijekom prosječnog razdoblja praćenja od gotovo 4 godine, demencija se pojavila kod 85 pacijenata (24%).
Rizik za demenciju bio je povezan s vaskularnim čimbenicima rizika, ali ne i statusom APOE alela.
Od 50 pacijenata koji su podvrgnuti obdukciji mozga, 23 ih je bilo s demencijom, a vaskularna demencija je bila neuropatološka dijagnoza u 18 (78%) od tih slučajeva.
Dr. Hooman Kamel, docent na Odjelu za neurologiju i neuroznanost sveučilišta Weill Cornell Medical College u New Yorku, komentirao je ove rezultate:
"Iako je ovo istraživanje bilo ograničeno visokom stopom odustajanja ispitanika od praćenja, izvještaj o rezultatima obdukcija pruža nove i važne informacije o uzrocima demencije nakon moždanog udara.
Rezultati upućuju na to da demencija nakon moždanog udara češće proizlazi iz vaskularne nego neurodegenerativne patologije.
Smanjuje li liječenje vaskularnih čimbenika rizika rizik za demenciju nakon moždanog udara ostaje nepoznanica, no mogućnost takve koristi povećava vrijednost strategija sekundarne prevencije moždanog udara - pomoću antihipertenziva, antitrombotskih lijekova te statina - za koje je već dokazano da smanjuju morbiditet i mortalitet od drugih oblika vaskularnih bolesti".
Izvor: Journal Watch Neurology
Kod gotovo jedne desetine pacijenata prethodno nenarušenih kognitivnih sposobnosti razvije se demencija tijekom godinu dana nakon moždanog udara.
Mogući utjecaj vaskularne ozljede i neurodegeneracije na ovo kognitivno propadanje ostaje nejasan.
Stoga su istraživači proveli longitudinalno istraživanje među 355 osoba starije životne dobi (75 godina starosti) koji nisu imali demenciju do 3 mjeseca nakon moždanog udara.
Ispitanici su svake godine bili podvrgnuti neuropsihološkom testiranju.
Istraživači su identificirali pacijente novooboljele od demencije prema standardnim DSM-IV dijagnostičkim kriterijima.
Istraživači su izveli obdukcije na 50 od 176 ispitanika koji su preminuli.
Tijekom vremena, 142 pacijenata (40%) odustalo je od neuropsihološkog praćenja, ali njihove karakteristike na početku istraživanja bile su slične onima u pacijenata koji su nastavili sudjelovati u istraživanju.
Tijekom prosječnog razdoblja praćenja od gotovo 4 godine, demencija se pojavila kod 85 pacijenata (24%).
Rizik za demenciju bio je povezan s vaskularnim čimbenicima rizika, ali ne i statusom APOE alela.
Od 50 pacijenata koji su podvrgnuti obdukciji mozga, 23 ih je bilo s demencijom, a vaskularna demencija je bila neuropatološka dijagnoza u 18 (78%) od tih slučajeva.
Dr. Hooman Kamel, docent na Odjelu za neurologiju i neuroznanost sveučilišta Weill Cornell Medical College u New Yorku, komentirao je ove rezultate:
"Iako je ovo istraživanje bilo ograničeno visokom stopom odustajanja ispitanika od praćenja, izvještaj o rezultatima obdukcija pruža nove i važne informacije o uzrocima demencije nakon moždanog udara.
Rezultati upućuju na to da demencija nakon moždanog udara češće proizlazi iz vaskularne nego neurodegenerativne patologije.
Smanjuje li liječenje vaskularnih čimbenika rizika rizik za demenciju nakon moždanog udara ostaje nepoznanica, no mogućnost takve koristi povećava vrijednost strategija sekundarne prevencije moždanog udara - pomoću antihipertenziva, antitrombotskih lijekova te statina - za koje je već dokazano da smanjuju morbiditet i mortalitet od drugih oblika vaskularnih bolesti".
Izvor: Journal Watch Neurology