Usporedbom izmedju brace i sestara preispitani dugorocni ucinci dojenja
Cornelius W. Van Niel, MD daje osvrt na Colen CG and Ramey DM. Soc Sci Med 2014 Jan 29.
Usporedba brace i sestara koje su majke dojile i koje nisu dojile ne pokazuje dugorocne pozitivne ucinke dojenja na vrijednosti kao sto su pretilost te neke ishode vezane za ponasanje i akademska postignuca.
Sociolozi su proucavali hipotezu da bi dugotrajno dojenje moglo biti posljedica socioekonomskih faktora i razlika izmedju majki i djece koje doje i koje ne doje, a ne samog dojenja. Kako bi se istrazila ova mogucnost i uzelo u obzir razlike koje dotad nisu mjerene, znanstvenici su koristili podatke iz longitudinalnog istrazivanja prikupljene izmedju 1986. i 2010. godine kako bi usporedili ishode u podskupini od 1773 brace i sestara (srednja dob 9 godina) iz obitelji s jednim djetetom koje je dojeno i s jednim koje nije.
U cjelokupnom uzorku od 8237 djece, djeca koja su dojena imala su puno bolje rezultate mjerenja indeksa tjelesne mase, pretilosti, hiperaktivnosti, povezanosti s roditeljima, vokabulara, citanja, matematike, Wechslerove skale inteligencije i samoprocijenjenih skolskih kompetencija, u analizi u kojoj su kontrolirani cimbenici povezani s majkom, prenatalnim razdobljem i rodjenjem.
Slicne su razlike zabiljezene kod analiza trajanja dojenja i kod djece koja nikad nisu dojena. Zanimljivo je sto je astma bila znacajno ucestalija kod djece koja su dojena. Ishodi povezani s poslusnoscu u ponasanju (slijedjenje kucnih pravila) bili su slicni kod grupa djece koja su dojena i koja nisu dojena. Medjutim, u analizi podgrupe brace i sestara svi su ishodi bili slicni izmedju djece koja su dojena i njihovih brace i sestara koji nisu bili dojeni.
Komentar
Ova pametna prirodna usporedba brace i sestara koji su bili i nisu bili dojeni, te za koje se pretpostavlja da su imali slicne genetske i okolisne cimbenike, sugerira da pozitivni utjecaji dojenja na dugorocne ishode povezane s pretilosti, ponasanjem i akademskim uspjehom mozda i nisu tako znacajni kako se prije mislilo. Rezultati istrazivanja ne pobijaju kratkorocne pozitivne utjecaje dojenja na novorodjencad (npr. manje slucajeva upala uha i gastroenteritisa te moguce manji rizik od SIDS-a (sindroma iznenadne dojenacke smrti)) ili dugorocne pozitivne utjecaje na smanjenje rizika od raka i kardiovaskularnih bolesti kod zena. Autori zakljucuju da dojenje moze biti ekonomsko "odricanje" te da bi moglo imati manje dugorocno pozitivnih ucinaka nego sto se prije mislilo. Dojenje je i dalje preporucljivo za zene iz brojnih razloga, ali zene koje ne mogu ili odluce da nece dojiti ne bi se trebale bojati da su djecu osudile na slabije ishode.
Usporedba brace i sestara koje su majke dojile i koje nisu dojile ne pokazuje dugorocne pozitivne ucinke dojenja na vrijednosti kao sto su pretilost te neke ishode vezane za ponasanje i akademska postignuca.
Sociolozi su proucavali hipotezu da bi dugotrajno dojenje moglo biti posljedica socioekonomskih faktora i razlika izmedju majki i djece koje doje i koje ne doje, a ne samog dojenja. Kako bi se istrazila ova mogucnost i uzelo u obzir razlike koje dotad nisu mjerene, znanstvenici su koristili podatke iz longitudinalnog istrazivanja prikupljene izmedju 1986. i 2010. godine kako bi usporedili ishode u podskupini od 1773 brace i sestara (srednja dob 9 godina) iz obitelji s jednim djetetom koje je dojeno i s jednim koje nije.
U cjelokupnom uzorku od 8237 djece, djeca koja su dojena imala su puno bolje rezultate mjerenja indeksa tjelesne mase, pretilosti, hiperaktivnosti, povezanosti s roditeljima, vokabulara, citanja, matematike, Wechslerove skale inteligencije i samoprocijenjenih skolskih kompetencija, u analizi u kojoj su kontrolirani cimbenici povezani s majkom, prenatalnim razdobljem i rodjenjem.
Slicne su razlike zabiljezene kod analiza trajanja dojenja i kod djece koja nikad nisu dojena. Zanimljivo je sto je astma bila znacajno ucestalija kod djece koja su dojena. Ishodi povezani s poslusnoscu u ponasanju (slijedjenje kucnih pravila) bili su slicni kod grupa djece koja su dojena i koja nisu dojena. Medjutim, u analizi podgrupe brace i sestara svi su ishodi bili slicni izmedju djece koja su dojena i njihovih brace i sestara koji nisu bili dojeni.
Komentar
Ova pametna prirodna usporedba brace i sestara koji su bili i nisu bili dojeni, te za koje se pretpostavlja da su imali slicne genetske i okolisne cimbenike, sugerira da pozitivni utjecaji dojenja na dugorocne ishode povezane s pretilosti, ponasanjem i akademskim uspjehom mozda i nisu tako znacajni kako se prije mislilo. Rezultati istrazivanja ne pobijaju kratkorocne pozitivne utjecaje dojenja na novorodjencad (npr. manje slucajeva upala uha i gastroenteritisa te moguce manji rizik od SIDS-a (sindroma iznenadne dojenacke smrti)) ili dugorocne pozitivne utjecaje na smanjenje rizika od raka i kardiovaskularnih bolesti kod zena. Autori zakljucuju da dojenje moze biti ekonomsko "odricanje" te da bi moglo imati manje dugorocno pozitivnih ucinaka nego sto se prije mislilo. Dojenje je i dalje preporucljivo za zene iz brojnih razloga, ali zene koje ne mogu ili odluce da nece dojiti ne bi se trebale bojati da su djecu osudile na slabije ishode.