Samokontrola visokog krvnog tlaka učinkovita je kod visokorizičnih pacijenata
Thomas L. Schwenk, dr. med., recenzira članak autora McManus R.J. et al., objavljen u časopisu Journal of the American Medical Association 27. kolovoza 2014.
Pacijenti su samokontrolom snizili sistolički krvni tlak za 10 mmHg više nego uz uobičajenu skrb.
Samokontrola visokog krvnog tlaka je učinkovita, ali u većini ispitivanja uključen je mali broj pacijenata kod kojih postoji visoki rizik od kardiovaskularnih bolesti. U ovo ispitivanje primarne skrbi u UK-u uključeno je 555 pacijenata s hipertenzijom (krvni tlak >130/80 mmHg), koji su bolovali od dijabetesa, srčanih bolesti, cerebrovaskularnih bolesti ili bolesti bubrega (stopa glomerularne filtracije: 30-59 mL/min/1,73 m2). Isključeni su pacijenti koji su bolovali od demencije, posturalne hipotenzije ili terminalnih bolesti, te pacijenti koji su uzimali >3 hipertenziva i trudnice.
Pacijenti su randomizirani u dvije skupine: oni u prvoj skupini su provodili samokontrolu i protokol samopraćenja, a oni u drugoj skupini primali su uobičajenu skrb. Pacijenti koji su provodili samokontrolu polazili su dvije ili tri sesije na kojima su osposobljeni za mjerenje tlaka i pridržavanje unaprijed određenog plana za donošenje odluka nakon različitih očitanja tlaka. Primjerice:
Pacijent kod kojeg je vrijednost sistoličkog tlaka iznosila >181 mmHg, ili više od 101 mmHg za dijastolički tlak, upućuje se na dogovaranje pregleda kod liječnika ili medicinske sestre koji su sudjelovali u ispitivanju unutar 48 sati.
Pacijent koji je u jednom tjednu zabilježio >4 očitanja sistoličkog tlaka od 121 do 180 mmHg ili dijastoličkog tlaka od 76 do 100 mmHg tijekom 2 uzastopna mjeseca, upućen je na algoritam za promjene terapije lijekovima koji je prethodno dogovoren s pacijentovim liječnikom opće prakse.
Početna srednja vrijednost tlaka iznosila je 143/80 mmHg. Ciljna vrijednost tlaka iznosila je 120/70 mmHg. Nakon 12 mjeseci, vrijednosti krvnog tlaka kod pacijenata koji su provodili samokontrolu bile su značajno niže nego kod pacijenata koji su primali uobičajenu skrb (128/74 prema 139/76 mmHg). Znanstvenici nisu primijetili nikakve razlike u nuspojavama između dviju skupina.
KOMENTAR
Samopraćenje i samokontrola hipertenzije uobičajeno se provodi u nekim zapadnim zemljama, ali ne i u SAD-u. Mnoge barijere javljaju se zbog kliničkog opreza, lošeg funkcioniranja sustava zdravstvene skrbi te nedovoljne kompenzacije (i pacijentima i kliničarima); međutim, ova studija pokazuje da u pravom sustavu uz pravilno osposobljavanje i praćenje, nadzirani kućni program kontrole hipertenzije može učinkovito sniziti krvni tlak, čak i kod visokorizičnih pacijenata. Međutim, klinički važan cilj ove strategije – niži morbiditet i smrtnost – tek se treba ostvariti.
Izvor: Journal Watch