Kojim pacijentima s traumatskim intrakranijalnim krvarenjem nije potrebno ponovno snimanje CT-om?
Cheryl Lynn Horton, dr.med., recenzira clanak autora Joseph B. et.al., objavljen u casopisu Journal of the American College of Surgeons, 1. ozujka 2014.
Kod pacijenata s normalnim neuroloskim statusom, ni kod jednog nije bila potrebna neurokirurska intervencija, bez obzira na ponovna snimanja CT-om.
Postoji manjak konsenzusa o potrebi rutinskog ponovnog snimanja glave kompjuteriziranom tomografijom (CT) kod pacijenata s intrakranijalnim krvarenjem; medjutim, nedavno provedena istrazivanja pokazuju da je dodatno snimanje nepotrebno ako nije prisutna neuroloska deterioracija (NEJM Journal Watch Emergency Medicine, 27. rujna 2013.). Istrazivaci u Arizoni proveli su prospektivno istrazivanje na 1129 odraslih pacijenata koji su hospitalizirani u jednoj traumatoloskoj klinici zbog intrakranijalnog krvarenja koje je bilo vidljivo na prvom CT-u glave. Svaka 2 sata svi su pacijenti prosli neuroloski pregled, a nakon 6 sati ili nakon pojave znakova neuroloske deterioracije isli su na dodatno rutinsko snimanje CT-om. Nijedan pacijent nije primio antikoagulantnu ni antiagregacijsku terapiju.
Od 1099 pacijenata koji su isli na dodatno rutinsko snimanje CT-om, kod njih 216 zabiljezeno je novo ili povecano krvarenje. Kod samo cetiri pacijenta od njih 216 (od kojih su svi imali <8 bodova na Glasgowskoj ljestvici kome i bili intubirani) bio je potreban neurokirurski zahvat zbog povecanog epiduralnog ili subduralnog krvarenja. Od 30 pacijenata koji su isli na dodatni CT zbog promijenjenog mentalnog statusa, neuroloskih ispada ili promjena u zjenicama, kod njih 16 je utvrdjena prisutnost novog ili povecanog krvarenja. U toj podskupini 12 pacijenata bilo je podvrgnuto neurokirurskom zahvatu. Neuroloski pregled u svrhu utvrdjivanja neuroloske deterioracije bio je neovisni prediktor potrebe za neurokirurskim zahvatom (omjer izgleda 3,98).
Ponovno snimanje CT-om kod pacijenata s intrakranijalnim krvarenjem, ali s normalnim neuroloskim statusom, jest nepotrebno. Ponovno snimanje ne mijenja nista vezano uz kontrolu pacijenta i samo povecava troskove, produljuje boravak u bolnici i izlaganje zracenju. Potrebu za ponovnim snimanjem CT-om treba utvrditi na temelju klinicke procjene pacijenta. U skladu s tim, trebali bismo odmah poceti mijenjati bolnicku praksu.
Kod pacijenata s normalnim neuroloskim statusom, ni kod jednog nije bila potrebna neurokirurska intervencija, bez obzira na ponovna snimanja CT-om.
Postoji manjak konsenzusa o potrebi rutinskog ponovnog snimanja glave kompjuteriziranom tomografijom (CT) kod pacijenata s intrakranijalnim krvarenjem; medjutim, nedavno provedena istrazivanja pokazuju da je dodatno snimanje nepotrebno ako nije prisutna neuroloska deterioracija (NEJM Journal Watch Emergency Medicine, 27. rujna 2013.). Istrazivaci u Arizoni proveli su prospektivno istrazivanje na 1129 odraslih pacijenata koji su hospitalizirani u jednoj traumatoloskoj klinici zbog intrakranijalnog krvarenja koje je bilo vidljivo na prvom CT-u glave. Svaka 2 sata svi su pacijenti prosli neuroloski pregled, a nakon 6 sati ili nakon pojave znakova neuroloske deterioracije isli su na dodatno rutinsko snimanje CT-om. Nijedan pacijent nije primio antikoagulantnu ni antiagregacijsku terapiju.
Od 1099 pacijenata koji su isli na dodatno rutinsko snimanje CT-om, kod njih 216 zabiljezeno je novo ili povecano krvarenje. Kod samo cetiri pacijenta od njih 216 (od kojih su svi imali <8 bodova na Glasgowskoj ljestvici kome i bili intubirani) bio je potreban neurokirurski zahvat zbog povecanog epiduralnog ili subduralnog krvarenja. Od 30 pacijenata koji su isli na dodatni CT zbog promijenjenog mentalnog statusa, neuroloskih ispada ili promjena u zjenicama, kod njih 16 je utvrdjena prisutnost novog ili povecanog krvarenja. U toj podskupini 12 pacijenata bilo je podvrgnuto neurokirurskom zahvatu. Neuroloski pregled u svrhu utvrdjivanja neuroloske deterioracije bio je neovisni prediktor potrebe za neurokirurskim zahvatom (omjer izgleda 3,98).
Ponovno snimanje CT-om kod pacijenata s intrakranijalnim krvarenjem, ali s normalnim neuroloskim statusom, jest nepotrebno. Ponovno snimanje ne mijenja nista vezano uz kontrolu pacijenta i samo povecava troskove, produljuje boravak u bolnici i izlaganje zracenju. Potrebu za ponovnim snimanjem CT-om treba utvrditi na temelju klinicke procjene pacijenta. U skladu s tim, trebali bismo odmah poceti mijenjati bolnicku praksu.