Je li godisnji mamografski pregled i dalje preporucljiv?
Andrew M. Kaunitz, dr. med., recenzira clanak autora Welch, H.G. i Passow, H.J., objavljen u casopisu JAMA Internal Medicine 30. prosinca 2013. te clanak autora Schonberg M.A. et al., objavljen u casopisu JAMA Internal Medicine 30. prosinca 2013.
U novoj analizi nije utvrdjena cista korist od mamografskog probira.
Sve smo svjesniji moguce stetnosti probirne mamografije, a znamo i da je smanjenje mortaliteta od raka dojke u velikoj mjeri posljedica napretka u tehnikama lijecenja (New England Journal of Medicine, Women's Health, 21. studenog 2012.). Kako bi jasno izrazili relativnu korist i rizike koji se vezuju uz probirnu mamografiju, istrazivaci su analizirali podatke iz istrazivanja provedenih u Svedskoj, Kanadi i SAD-u (podaci se odnose na procjene gornjih i donjih granica) kako bi utvrdili vjerojatnost triju ishoda za zene stare 40, 50 i 60 godina: smanjenja mortaliteta od raka dojke, laznih pozitivnih rezultata te pretjerane dijagnoze raka dojke "in situ" te invazivnog raka dojke.
Autori istrazivanja procijenili su da ce se u skupini od 1000 zena starih 50 godina koje idu na jedan mamografski pregled godisnje tijekom 10 godina, dogoditi od 0,3 do 3,2 manje smrti od raka dojke, da ce od 490 do 670 zena dobiti barem jedan lazno pozitivan nalaz te da ce od 3 do 14 zena dobiti pretjeranu dijagnozu od lijecnika (sto obicno vodi nepotrebnoj terapiji).
Saznanja koja ukazuju na to da probirna mamografija sa sobom nosi i rizike i koristi nisu sama po sebi dovoljna; donosenje utemeljenih odluka o probiru obuhvaca sposobnost pacijenta odvagne rizike i koristi. Autori istrazivanja priznaju da procijenjeni ishodi koje su izracunali mozda nece pomoci svim zenama da donesu utemeljene odluke, ali i da bi jedna, "najbolja" procjena mogla biti varljiva. Neki klinicari i zene mozda ce zakljuciti da se ova kvantitativna analiza protivi probirnoj mamografiji te da stoga nije objektivna. Prema misljenju istrazivaca koji zele pomoci zenama starijim od 75 godina da donesu odluku o mamografiji, ovakva perspektiva mogla bi biti rezultat dugogodisnjeg promicanja korisnosti mamograma. Trebali bismo imati na umu i da je posljednje randomizirano istrazivanje o probirnoj mamografiji provedeno prije vise od 50 godina. Mozda je vrijeme da se ovakva praksa ponovno procijeni uz primjenu strogih kriterija.
U novoj analizi nije utvrdjena cista korist od mamografskog probira.
Sve smo svjesniji moguce stetnosti probirne mamografije, a znamo i da je smanjenje mortaliteta od raka dojke u velikoj mjeri posljedica napretka u tehnikama lijecenja (New England Journal of Medicine, Women's Health, 21. studenog 2012.). Kako bi jasno izrazili relativnu korist i rizike koji se vezuju uz probirnu mamografiju, istrazivaci su analizirali podatke iz istrazivanja provedenih u Svedskoj, Kanadi i SAD-u (podaci se odnose na procjene gornjih i donjih granica) kako bi utvrdili vjerojatnost triju ishoda za zene stare 40, 50 i 60 godina: smanjenja mortaliteta od raka dojke, laznih pozitivnih rezultata te pretjerane dijagnoze raka dojke "in situ" te invazivnog raka dojke.
Autori istrazivanja procijenili su da ce se u skupini od 1000 zena starih 50 godina koje idu na jedan mamografski pregled godisnje tijekom 10 godina, dogoditi od 0,3 do 3,2 manje smrti od raka dojke, da ce od 490 do 670 zena dobiti barem jedan lazno pozitivan nalaz te da ce od 3 do 14 zena dobiti pretjeranu dijagnozu od lijecnika (sto obicno vodi nepotrebnoj terapiji).
Saznanja koja ukazuju na to da probirna mamografija sa sobom nosi i rizike i koristi nisu sama po sebi dovoljna; donosenje utemeljenih odluka o probiru obuhvaca sposobnost pacijenta odvagne rizike i koristi. Autori istrazivanja priznaju da procijenjeni ishodi koje su izracunali mozda nece pomoci svim zenama da donesu utemeljene odluke, ali i da bi jedna, "najbolja" procjena mogla biti varljiva. Neki klinicari i zene mozda ce zakljuciti da se ova kvantitativna analiza protivi probirnoj mamografiji te da stoga nije objektivna. Prema misljenju istrazivaca koji zele pomoci zenama starijim od 75 godina da donesu odluku o mamografiji, ovakva perspektiva mogla bi biti rezultat dugogodisnjeg promicanja korisnosti mamograma. Trebali bismo imati na umu i da je posljednje randomizirano istrazivanje o probirnoj mamografiji provedeno prije vise od 50 godina. Mozda je vrijeme da se ovakva praksa ponovno procijeni uz primjenu strogih kriterija.